Ko odaje informacije medijima?
F3bef073 A17d 43aa 8664 66e1e30ee6bd

Republičko javno tužilaštvo i Državno veće tužilaca u saradnji sa Pravosudnom akademijom, uz podršku EU projekta "Unapređenje efikasnosti pravosuđa" organizovali su danas u hotelu Metropol konferenciju na temu "Sprečavanje curenja informacija i profesionalno informisanje javnosti".

Posle predstavljanja projekta, organizovana je interaktivna radionica u kojoj su predstavnici javnih tužilaštava, MUP-a, zdravstvenih ustanova i medija razgovarali o koracima koje je neophodno preduzeti u cilju sprečavanja curenja netačnih ili prevremenih informacija , kao i o profesionalizaciji komunikacije i informisanja javnosti o krivičnim postupcima.

Milica Ljubičić, zamenik tužioca i portparol Drugog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu izjavila je da ovaj projekat nema za cilj da traži krivce, već da nađe najbolje rešenje za profesionalno informisanje javnosti.

- Saradnja između tužilaštava i medija svakako postoji, ali je treba produbiti. Treba pronaći balans između prava javnosti da dobije informaciju o nekom događaju i zaštite privatnosti osobe protiv koje se vodi krivični postupak. Svi imamo obavezu da štitimo privatnost svakog građanina i da poštujemo pretpostavku nevinosti - rekla je Milica Ljubičić.

Tomo Zorić, sekretar Državnog veća tužilaca je rekao da tokom analize rada tužilaštava nisu zabeležili nijedan slučaj curenja informacija.

- Informacije često odu u medije i pre nego što dođu do tužilaštva. Često se događa da su informacije, koje mediji objave apsolutno pogrešne. Kako bi se predupredilo objavljivanje osetljivih i pogrešnih informacija, koje mogu da ugroze tok istrage ili pretpostavku nevinosti, potrebno je da tužilaštvo organizuje konferencije za štampu kada su veliki slučajevi u pitanju - istako je Zorić.
Miloš Oparnica, pomoćnik ministra unutrašnjih naglasio je da postoje dva motiva za odavanje podataka kada je reč o curenju informacija iz policije.

- Postoji odliv informacija za novac, kada su naručioci najčešće iz kriminalne sredine, a postoji i odavanje informacija medijima, bez novčane nadoknade. Sektor unutrašnje kontrole je prošle godine podneo 13 krivičnih prijava, protiv 14 policijskih službenika zbog zloupotrebe službenog položaja i odavanja službene tajne. Kada je reč o novinarima, poznato je da oni nisu dužni da otkrivaju izvore svojih informacija. Novinari su dužni da saopšte informacije koje se tiču počinioca nekog krivičnog dela, ako on ne može da se otkrije na drugi način - rekao je Oparnica.

Nada Macura, lekar kardiolog i portparol Hitne pomoći rekla je da za 11 godina koliko radi kao PR zdravstvenih ustanova nije primetila nijedan slučaj curenja informacija.

- Nalazim se između čekića i nakovnja, jer mnoge službe kontrolišu informacije. Do sada nisam imala loše iskustvo niti sam primetila da ima curenja informacija. Lekarska tajna me obavezuje da štitim prava pacijenata, a moram da istaknem da u novinama nisam primetila da su zloupotrebili informacije, koju sam im dala - rekla je dr Macura.



Anketa koju je radilo Udruženje tužilaca Srbije pokazalo je da čak 79 odsto tužilaca smatra da objavljivanje informacija o istrazi ugrožava fer suđenje i pretpostavku nevinosti.

Zabrinjavajući podatak je da objavljivanje informacija utiče na rad 26 odsto tužilaca. Zaposleni u tužilaštvu nemaju previsoko mišljenje o novinarima, jer njih 62 odsto smatra da mediji uglavnom ne poštuju pretpostavku nevinosti - pokazala je ova anketa.




Izvor: Alo, Datum: 20.11.2016.